On u intervjuu za „Vijesti“ nije želio da precizira da li će kandidat DF-a biti jedan od lidera tog saveza i predsjednik Nove Andrija Mandić.
„Kad budemo smatrali da javnost treba da zna, tada ćemo je i obavijestiti“, rekao je Radunović.
On je istakao da, teoretski, rok za izbor nove vlade ističe 14. marta, ali mu ne djeluje realno mogućnost da će „oni koji su pokazali neozbiljnost i neodgovornost 4. januara, promijeniti svoj odnos prema građanima i državi“.
On je poručio da ako zajedno konstatuju da nema ništa od 44. Vlade, treba istog dana ponovo izglasati Zakon o lokalnoj samoupravi i raspustiti Skupštinu, kako bi odblokirali oba procesa i time na istoj sjednici riješili pitanja, kako na državnom, tako i na lokalnom nivou.
Da li insistirate da predsjednički kandidat bude iz redova Demokratskog fronta? Pod kojim uslovima bi pristali da to bude zajednički kandidat većine?
„Da nije bilo opstrukcija i da je formirana 44. Vlada, zajednički kandidat bi bio vrlo realna opcija. Ovako, već je vrlo izvjesno da ga neće biti. Zato smo najavili da će Demokratski front imati svog kandidata“, rekao je Radunović.
Da li će kandidat DF-a biti jedan od lidera saveza, Andrija Mandić, kako se spekuliše u medijima?
„Kad budemo smatrali da javnost treba da zna, tada ćemo je i obavijestiti“, kazao je funkcioner Fronta.
Da li u DF-u razmišljate da Vaš potencijalni kandidat bude nestranačka ličnost?
„U prethodnom periodu javnost je imala priliku da se uvjeri koliko je DF bio spreman na kompromise, vrlo često i na sopstvenu štetu, kako bi Crna Gora krenula naprijed i zaista nemamo više namjeru da bilo kome dokazujemo sopstveni demokratski kapacitet, koji je više nego očigledan“, rekao je Radunović, pa nastavio:
„Nakon različitih političkih eksperimenata, koji su primijenjeni u Crnoj Gori, a nisu nikad ili su veoma rijetko viđeni u nekoj drugoj državi, smatramo da je vrijeme da se polako vraćamo uobičajenim političkim i demokratskim principima. Ovog puta, predsjednički kandidat svakako neće biti iz reda nestranačkih ličnosti, već iz reda najodgovornijih ljudi našeg političkog saveza“, poručio je predsjednik poslaničkog kluba Demokratskog fronta.
On je istakao da „ne vidi zašto bi se gledalo kao pravilo da stranačke organizacije predlažu nestranačke kandidate, ukoliko u svim evropskim zemljama stranke predlažu ljude iz svojih partija.
„Izgleda da neko namjerno želi da Crna Gora isklizne iz normalnih političkih tokova, kako bi u tom atipičnom ambijentu bilo sve dozvoljeno. Naravno, nekada je neophodno udružiti snage oko nezavisnog kandidata, kako bi se pobijedio diktator, ali to sada nije slučaj. Demokratska partija socijalista je na istorijskom minimumu podrške, a Đukanovićev uticaj nije ni približan onome od prije 2020. godine“, jasan je Radunović.
Ima li šanse za dogovor o novoj Vladi, ako ne tražite skraćenje mandata Skupštine?
„Svjedoci ste da je DF uložio mnogo truda i rada da okupi 41 poslanika. Pritom, učinio je nestvarno mnogo time što je sabrao za stolom političke subjekte koji su do tog momenta bili u velikom sukobu. Na tim sastancima je dogovorena jasna metodologija za izbor nove Vlade, određen je i mandatar, ali su na kraju izostali već dogovoreni potpisi GP URA, SNP-a i Civisa za zakazivanje sjednice Skupštine Crne Gore za izbor Vlade“, kazao je Radunović, dodajući:
„Teoretski, rok za izbor Vlade ističe 14. marta, ali mi ne djeluje realno mogućnost da će oni koji su pokazali neozbiljnost i neodgovornost 4. januara, promijeniti svoj odnos prema građanima i državi, već da će se prije odlučiti da još koji mjesec griju fotelje u koje su nezasluženo sjeli“, rekao je poslanik DF-a.
Hoće li DF usvajanje izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi, koje treba da dovedu do uvođenja prinudne uprave u Podgorici, uslovljavati time da Demokrate iniciraju sa vašim savezom skraćenje mandata parlamentu?
„Nevjerovatno zvuči obrazloženje kolega iz Demokrata da će skratiti mandat Skupštini samo ako se za taj čin obezbijedi saglasnost 41 poslanika stranaka pobjednica izbora 2020. godine. To podrazumijeva i URU i SNP, a čitava Crna Gora zna da su te stranke uzurpirale vlast, prevarile Miodraga Lekića, nas, Demokrate i ostale iz parlamentarne većine 4. januara i da baziraju svoje dalje uzurpiranje fotelja baš na tome da se ne skraćuje mandat Skupštini. A Demokrate to, navodno, ne shvataju?!“, sumnjičav je Radunović.
„Ova činjenica je, naravno, probudila određene sumnje u DF-u. Zato smatramo da je neophodno pristupiti rješavanju nastalih problema temeljno i cjelovito, ne ostavljajući nikakve razloge za sumnju u nečiju iskrenost. Zato, ako zajedno konstatujemo da nema ništa od 44. Vlade, treba istog dana ponovo izglasati Zakon o lokalnoj samoupravi i raspustiti Skupštinu, kako bi odblokirali oba procesa i time na istoj sjednici riješili pitanja, kako na državnom, tako i na lokalnom nivou“, poručio je Slaven Radunović.
Kada mislite, ako bude dogovora, da bi sudije Ustavnog suda mogle biti izabrane, s obzirom na to da je premijer u tehničkom mandatu i predsjednik GP URA Dritan Abazović rekao da očekuje da se to desi početkom februara?
„Što se tiče termina, mislim da je Abazović dobro prognozirao. Izbor sudija Ustavnog suda nije upitan što se tiče ove strane političkog spektra, već one druge koja nije glasala za kandidate ni u prethodnom krugu izbora. Kao što znate, mi smo glasali za sva četiri kandidata i pokazali dobru volju da se ovo goruće pitanje zatvori, ali DPS je isključivo kočio završetak tog procesa. I sada smo posvećeni stabilizaciji Ustavnog suda. Iskreno se nadam da će biti dovoljno političke volje i pragmatičnosti kod svih političkih subjekata da se to i desi. Naročito je važno da svi shvate koliko nam je potreban odblokirajući faktor u uslovima institucionalne krize“, kazao je Radunović.
Da li je DF-u prihvatljivo ono o čemu se nezvanično govori – da parlamentarna većina predloži dva kandidata za sudije US, DPS i opozicija jednog, i manjinske partije jednog kandidata?
„Važnije je ko će da budu izabrane sudije, nego ko ih je predložio. Neophodno je da se prekine praksa izbora partijskih vojnika u najviše sudske instance. Da vas podsjetim, jedan od trenutnih sudija Ustavnog suda je bio predsjednik biračkog odbora u ime DPS-a, a danas nam taj isti DPS drži predavanja o evropskim vrijednostima, časti i poštenju prilikom izbora sudija.
Kako je Ustavni odbor tijelo Skupštine Crne Gore, a svaka skupština je par ekselans kuća političara, jasno je da i prilikom ovakvih izbora, odnos političkih snaga ima određeni uticaj. Naš uticaj ćemo iskoristiti u pravcu izbora kandidata koji mogu profesionalno odgovoriti izazovima ove odgovorne funkcije, a koji neće biti poslušnici nijedne vlasti“, rekao je funkcioner DF-a.
Postoji li bojazan da budu prekinuti prustupni pregovori sa EU?
„Neformalna klauzula balansa je aktivirana još 2017. godine i ja sam na tu činjenicu više puta upozoravao kao dugogodišnji predsjednik Odbora za evropske integracije. Od tada, a ne tek nakon avgusta 2020. godine, nije zatvoreno ni jedno jedino poglavlje, ali EU to nikad nije formalizovala klauzulom balansa, dijelom zbog unutrašnjih problema izazvanih breksitom, dijelom zbog potencijalnih reperkusija tog poteza na status režima Mila Đukanovića, koji je, zbog “putera na glavi” još mogao da im bude koristan kao važan faktor u regionu. Tako da oni teško mogu biti “više prekinuti”, nego što su već. Ali, nama je cilj da se proces odblokira i da pokažemo i EU i svojim građanima da smo sposobni da se borimo sa organizovanim kriminalom i korupcijom, kao i da stabilizujemo sve važne institucije, kako bi konačno u ovoj zemlji bila zavedena vladavina prava“, zaključio je Slaven Radunović u intervjuu „Vijestima“.
