Srbija

Zaboravljeni srpski junak Kosta Vojinović, vođa Topličkog ustanka

Kosta Vojinović rođen je u Smederevu 1891. u činovničkoj porodici od majke Sofije i oca Jovana.
U mladosti, Kosta se školovao u Smederevu i Beogradu, a nakon Gimnazije upisao je Trgovačku akademiju u Beču. Nakon završetka akademije, vratio se u Srbiju gde je osnovao svoju trgovačku firmu, zbog čega je često putovao u Skoplje i Solun. Tom prilikom je upoznao mnoge četnike i oduševio se njihovim borbenim duhom.

Kosta Vojinović
Foto: Instagram

Njegovu uspešnu trgovačku karijeru prekinuo je Prvi Svetski rat, javio se kao dobrovoljac i bio upućen u Jadarski odred. Nakon ranjavanja u borbi na Vlasini, priključio se srpskoj vojsci u povlačenju ka jugu, gde je da bi zalečio ranu ostao u Kosovskoj Mitrovici. U vreme okupacije održavao je brojne skupove govoreći narodu da skriva oružje i sprema se za otpor. Zbog toga je često bivao hapšen, te je jednom prilikom izbegao hapšenje odmetnuvši se u planine, tačnije na Kopaonik gde je zajedno sa Urošem Kostićem Rudincem osnovao svoju četu koja je često ulazila u sukobe sa austrougarima. Kasnije se četa pomerala ga jugu u rejon Toplice, Rasine i Vranja gde se Vojinović upoznao sa Kostom Pećancem, kada je dogovoreno njihovo ujedinjeno delovanje.

Početak ustanka Kosta Vojinović je proglasio 28. februara 1917. godine u Kuršumliji. Pobede su se nizale na svim frontovima, ali problem je pravio sukob Pećanca i Vojinovića koji nisu bili usaglašeni u načinu borbe i dejstva, zbog čega se Pećanac skoro potpuno povukao iz ustanka, i sve prepustio Vojinoviću. Uvidevši ozbiljnost situacije, Austrougarska komanda je raspisala poternicu za Vojinovićem, ucenivši njegovu glavu na 40000 kruna. Okupator je jakim snagama uz brojna pojačanja svakim danom vraćao oslobođene teritorije, te je Vojinovićeva četa bivala sve manja. Sve potere za njim izbegavao je do 23. decembra kada je njega i četiri saborca uhvatila bugarska potera. Ne mogavši im se suprotstaviti, Kosta je ispunio obećanje da se neće živ predati u ruke neprijatelju.

Komentarišite

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Nazad