Uskoro kreće češljanje nelegalno stečene imovine

Ko živi u luksuzu, a svoju imovinu ne može da opravda zakonitim primanjima, mogao bi se naći na udaru zakona o poreklu imovine, koji se u Ministarstvu pravde uveliko priprema.

Zakoni o porijeklu imovine i lustraciji osnovni su preduslov borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, i treba ga što prije usvojiti, ocjenila je nova parlamentarna većina početkom ove godine.

Ovi zakoni mogli bi biti način za utvrđivanje kako su pojedinci vlasti, na čelu sa predsjednikom države Milom Đukanovićem „došli do svojih ‘prvih miliona’.

Iako je usvajanje zakona o porijeklu imovine bilo jedno od glavnih obećanja, sukobi unutar nove parlamentarne većine onemogućili su njegovo ranije usvajanje. Ipak, Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava predstaviće ove sedmice nacrt zakona o porijeklu imovine, uz nacrt izmjena i dopuna nekoliko drugih zakona, kako bi taj propis mogao da bude adekvatno implementiran.

Dan nakon što nacrt zakona bude predstavljen, počeće javna rasprava, koja bi trebalo da traje 20 dana.

Premijer Zdravko Krivokapić kazao je u martu, povodom 100 dana rada Vlade, da su dobili tri predloga zakona o porijeklu imovine iz Demokratskog fronta, Građanskog pokreta URA i Ambasade Velike Britanije.

Parlamentarna većina smatra da bi ovaj zakon trebao biti i okidač, odnosno zakonska obaveza po kojoj Poreska uprava „mora pokrenuti neselektivnu kontrolu porijekla imovine svih lica koja ispunjavaju uslove za kontrolu.“

Ukoliko dođe do njegovog usvajanja biće zanimljivo vidjeti kako će funkcioneri bivše vlasti dokazivati porijeklo svoje imovine, tj. odakle im novac za nekretnine i skupe automobile, odakle pare za školovanje djece u inostranstvu i slično.

Krivokapić: Svi tajkunski ugovori biće predmet revizije
I premijer Zdravko Krivokapić obećao je građanima da će pitanje provjere porijekla imovine biti na vrhu liste prioriteta. To je, kaže, pitanje istorijske odgovornosti nove vlasti.

„Ovo društvo zaslužuje da dobije iscrpan odgovor na pitanje kako se dogodilo da gotovo cjelokupno društveno bogatstvo postane vlasništvo jedne male grupe ljudi. Za tako nešto potrebno je najprije stvoriti kvalitetan institucionalni okvir, počev od izrade i donošenja zakona o provjeri porijekla imovine, pa do formiranja odgovarajućih stručnih službi koje bi se primarno bavile tim pitanjem“, kazao je Krivokapić ranije.

Istakao je nova vlast svakako neće organizovati nikakav lov na vještice, ali ni oportunistički kalkulisati onim što smatrano da je od vitalnog značaja za oporavak države i demokratski iskorak društva.

„Međutim, tu nema mjesta za bilo kakvu arbitrarnost i voluntarizam, već se taj posao mora izvršiti u shladu sa onim što su priznati međunarodni standardi u toj oblasti, vodeći računa o specifičnostima naše situacije“, istakao je Krivokapić

Podsjetimo, od zemalja regiona samo Srbija ima Zakon o utvrđivanju porijekla imovine koji je usvojen 29. februara, ove godine, a stupa na snagu u martu 2021.

“Ko ne bude mogao da dokaže da je na zakonit način stekao imovinu, ostaće bez tri četvrtine njene vrednosti, a ako sud utvrdi da je imovina stečena krivičnim djelom, biće mu oduzet cjelokupan nezakonito pribavljen imetak”, predviđa srpski Zakon o utvrđivanju porekla imovine i posebnom porezu.

Zakon predviđa da se poreskom stopom od čak 75 odsto oporezuje nezakonito stečena imovina.

Po Zakonu, „na udaru“ će se naći oni za koje se posumnja ili utvrdi da, za najviše tri uzastopne kalendarske godine, imaju razliku iznad 150 hiljada evra između uvećanja imovine i prijavljenih prihoda. Teret dokazivanja uvećanja imovine je na Poreskoj upravi, dok je teret dokazivanja porekla imovine na obvezniku.

Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, jedan od dva entiteta, Federacija BiH, nema zakon o ispitivanju porijekla imovine, dok su u entitetu Republika Srpska napravili nacrt zakona koji nikad nije usvojen.

Kosovo* nema zakon te vrste, kao ni Hrvatska u kojoj je u dva navrata, tokom poslednjih 5 godina, opozicija predlagala posebni zakon o ispitivanju porijekla imovine. Oba puta su predlozi odbijeni s obrazloženjem da je to riješeno Opštim poreskim zakonom. Ovim zakonom Poreska uprava provjerava nesrazmjer imovine i prijavljenih prihoda unazad šest godina.