URNEBESNO! Milo iz Zagreba podučava istorijske falsifikate: Dukljani i Hrvati dobili prve državne granice u 12. vijeku!

Na svečanosti povodom 30-togodišnjice Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske, koja je prethodne noći organizovana u dvorani „Vatroslav Lisinski“, u Zagrebu, a čiji su pokrovitelji bili crnogorski i hrvatski predsjednici, kako su naveli iz Đukanovićevog kabineta, on je u znak priznanja za ukupno djelovanje tokom protekle tri decenije Nacionalnoj zajednici Crnogoraca Hrvatske uručio Orden crnogorske zastave trećeg stepena.

Zahvaljujući na časti i čestitajući jubilej, Đukanović, se, u maniru Sekule Drljevića i Savića Markovića-Štedimlije, ubrzo našao u ulozi priučenog istoričara.

Pohvalivši Nacionalnu zajednicu Crnogoraca kao najorganizovaniju i najintelektulaniju te vrste, podsjetio je domaćine na vrijeme zajedničke države, prećutao događaje iz bliske prošlosti i vrijeme raspada iste, da bi se, potom, vratio u daleku prošlost.

Tu se, Đukanović, zadržao na jednom ne-istorijskom dokumentu, tačnije falsifikatu, „Ljetopisu Popa Dukljanina“, da bi ustvrdio sledeće: „Vaše djelovanje je uzor svim crnogorskim društvima u inostranstvu, ali od vas mogu da uče i mnogi u zemlji. Ovo je prilika da podsjetimo da je djelovanje Nacionale zajednice Crnogoraca Hrvatske utemeljeno na viševjekovnoj tradiciji crnogorsko-hrvatskih veza, čemu je doprinosilo doseljavanje Crnogoraca na prostore Hrvatske od davnih vremena. U Ljetopisu popa Dukljanina, najstarijem crnogorskom književno-istorijskom djelu iz 12. vijeka, opisan je sabor u Duvanjskom polju sredinom osmog vijeka na kome su slovenska plemena, a među njima Dukljani i Hrvati, dobili prve državne granice.“

U njegovim, već standardizovanim, govorima punim mržnje prema srpskom narodu, još jednom je, napravio providnu aluziju, govoreći o crnogorskim iseljenicima u Peroju, i, upoređujući ih, valjda, sa onima u Srbiji.

„Ne vjerujem da je igdje u svijetu jedna mala zajednica pokazala takvu postojanost u očuvanju svog identiteta. Zahvalni smo što su bili pošteđeni od pokušaja asimilacije u sredini u koju su doselili. Nažalost, registrujemo nasrtaje sa drugih adresa, izvan Hrvatske, nakon raspada zajedničke države”, zaključuje Đukanović.