Društvo

Turistička tabla ispred kuće Gavra Vukovića priča priču onima koji ne znaju previše o vojvodi i o njegovom velikom značaju za istoriju Crne Gore

Foto: Borba

Turistička tabla ispred kuće onima koji ne znaju previše o vojvodi, priča priču o njegovom velikom značaju za istoriju Crne Gore, ali i intimne detalje iz njegovog privatnog života.

Tako Milovan Đilas u svom djelu „Besudna zemlja“ Gavra Vukovića opisuje iz vremana kada je vojvoda pisao memoare, a Đilas pohađao čuvenu beransku Gimnaziju.

„Bio je niskog, srednjeg rasta, već star i oslabio, tih i mio čovjek, kojemu nije bilo, što se kaže, zazorno ni sa djetetom da progovori. Uprkos tom povučenom držanju, bilo je kod njega utoliko više nečeg dostojanstvenog i na dlaku odmjerenog. Držao je do svakog pokreta i svake riječi. Vidjelo se na njemu da je iz glavarskih kuća“, piše Đilas.

Tabla ispred kuće danas podsjeća da je vojoda Gavro Vuković, dugogodišnji ministar inostranih poslova Knjaževine Crne Gore, jedna od najznačajnih ličnosti crnogorske istorije.

(Foto: Privatna arhiva)
„Rođen je 1852. godine u selu Lopate, u Lijevoj Rijeci, u poznatoj vojvodskoj porodici crnogorskog glavara, junaka i senatora Miljana Vukova Vešovića. Školovanje je započeo u manastiru Đurđevi stupovi, a nastavio na Cetinju, i Nici i Beogradu gdje je diplomirao pravo na Velikoj školi i tako postao prvi diplomirani pravnik iz Crne Gore. Po povratku u zemlju zauzima visoke položaje i povjeravaju mu se značajni državni poslovi. Na mjestu ministra inostranih poslova bio je šesnaest godina (1889. do 1905. godine). Bio je predsjednik Državnog savjeta od 1906. do 1914. godine. Za svoje zasluge 1892. godine dobija zvanje vojvode, koje je imao i njegov otac“, prisjeća nas turistička tabla.

Vrijeme u kojem se vojvoda Gavro Vuković bavio diplomatijom, smatra se jednim od najkomlikovanijih u crnogorskoj istoriji.

„Posle višedecenijskog vojevanja i borbi za oslobođenje, sve probleme sada je trebalo rješavati diplomatskim putem. Razgraničiti se sa Turskom, održati dobre odnose sa Rusijom, popraviti odnose sa Srbijom i uklanjati sve izvore konfrontacija sa novim susjedom, Austrougraskom. Najteže je bilo u pregovorima sa Osmanskim carstvom kada je posle Berlinskog kongresa trebalo izvršiti razgraničenje teritorija. Upravo Gavro Vuković postavljen je za otpravnika poslova Knjaževine Crne Gore u Carigradu, gdje je boravio sa prekidima od 1879. godine do 1884. godine“, ostalo je zapisano.

O tom periodu u svojim memoarima vojvoda Gavro piše, „ni pomoćnika ni dragomana ni kaveza pa ni sluge nijesam imao. A morao sam raditi najteži posao, pregovarati sa nemogućim Turcima dan i noć. Sa očajničkim strpljenjem izdržao sam cijelu godinu godinu dana boreći se i sa materijalnim oskudicama. Sam, takoreći iskrpio sam, sam pitanje političkih granica“.

Ostala je da se priča kako se vojvoda Gavro Vuković poslednjih godina života povukao u ovu kuću u Beranama i potpuno posvetio pisanju svojih memoara.

(Foto: Privatna arhiva)
Kroz ovo obimno štivo, koje u rukopisu broji preko hiljadu strana, želio je da napravi prikaz spoljne politike Crne Gore sa kraja 19. i početka 20. vijeka, utemeljen na originalnim dokumentima iz lične arhive.

„Vojvoda Gavro Vuković umro je 29. jula 1928. godine u Beranama, a sahranjen je kod manastira Đurđevi stupovi koji je pred kraj života svakodnevno posjećivao“, podsjeća turistička tabla.

Spomen kuća vojvode Gavra Vukovića, obnovljena 2001. godine, po projektu arhitekte Slobodana Slovinića i sačuvala je umnogome svoju osobenu arhitekturu sa baroknim elementima. Prema mišljenu stručnjaka, ova kuća predstavlja i jedini profani spomenik sa odlikama secesije u Gornjem Polimlju. Njen arhitekta ostao je nepoznat.

U prizemlju kuće nalazi se galerijski prostor i nekadašnja radna soba Gavra Vukovića sa bibliotekom. Namještena po uzoru na kuće tog vremena, u radnoj sobi se čuvaju lične stvari vojvode Gavra, među kojima i njegova sablja i brojni rukopisi.

Ispred kuće je postavljena njegova bista, rad vajara Mitana Vučeljića. U čast najznačajnijeg crnogorskog diplomate, 2003. godine osnovana je Diplomatska akademija „Gavro Vuković“, koja svakog ljeta započinje u njageovoj spomen kući.

Vojvoda Gavro je kuću u strogom centru Berana, kako se vjeruje, napravio u starosti. Ne postoji tačan podatak niti dokument koji govori precizno o tome kada je kuća izgrađena, ali se pretpostavlja da bi to moglo biti između 1890. i 1900. godine.

Koliko se zna, prvi crnogorski diplomata je koristio za te namjene kredit skopske Hipotekarne banke, i po tom osnovu se prije drugog svjetskog rata u njoj i nalazila filijala te banke.

Kuća je površine je 250 kvadrata. Zidana je od kamena, i danas plijeni svojom ljepotom. Kao relativno mlad grad, Berane u užem jezgru nema previše starih građevinskih zdanja. A ovakvo zdanje, kao što je kuća vojvode Gavra, svaki grad bi poželio da ima.

Komentarišite
Pretplati se na Dnevne Novosti Newsletter!
Obavestite me >
guest
0 Komentara
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare
Nazad