Srbija

Sva putovanja svetog Save

Pored mnogih faktora, od velikog značaja za opstanak srednjovekovne nemanjićke Srbije bila su putovanja Save Srpskog tokom svih faza njegovog života, od monaha do arhiepiskopa.

Mapa putovanja Svetog Save

Rastko Nemanjić je proputovao veći deo ondašnjih romejskih, bugarskih i mediteranskih zemalja; stigao je do Palestine i Jerusalima.

Nakon smrti brata Stefana Prvovenčanog (monaha Simona) 1228. godine i po stupanju Radoslava na kraljevski presto, Sveti Sava je 1229. godine krenuo na svoje prvo putovanje u Svetu zemlju.

Prvi srpski arhiepiskop je tada posetio Jerusalim i manastir Svetog Save Osvećenog. Za srpske monahe otkupio je manastir Svetog Georgija u Akri i manastir Svetog Jovana Bogoslova na Sionu.

Putovanje u Svetu zemlju trebalo je da zadovolji ne samo Savinu ličnu duhovnu potrebu, da se pokloni svetim mestima, nego i potrebu crkve. Sava je uspeo da uspostavi lični odnos sa jerusalimskim patrijarhom čime je ojačan i autoritet novoosnovane autokefalne Srpske crkve.

Domentijan, glavni biograf i učenik Svetog Save, zabeležio je da je na dalekim putovanjima na Istoku arhiepiskop Sava darivao manastire i dobijao vredne poklone od crkvenih velikodostojnika. Na mnogim svetim mestima zlatom je kupovao mošti svetaca i donosio ih u Srbiju, znajući da će čudotvorne mošti imati zaštitnu moć i da će podići ugled crkve.

Na svoje poslednje putovanje, koje je u državnom, diplomatskom, verskom smislu bilo najzahtevnije, otisnuo se 1233. godine. Krenuo je iz Žiče na konju u Stari Grad (Budva), odatle brodom do Brendinija (današnji grad Brindizi). Brod kojim je Sava plovio bio je žrtva gusarskog napada, ali je uspeo da se odbrani i da prispe u pomenutu luku Brindizi. Preko Mediterana Sveti Sava je stigao do Svete zemlje, potom na Sinaj, u Aleksandriju, Kairo, Antiohiju.

Iz Domentijanovih rukopisa saznajemo da je u Aleksandriji posetio tadašnjeg aleksandrijskog patrijarha, a potom i aleksandrijskog sultana.

Nakon toga posetio je i Carigrad, odakle je preko Crnog mora došao u Mesemvriju (današnji Nesebar) i u Trnovo, gde je i preminuo 1236. godine.

Komentarišite

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Nazad