Vijesti

Šta je rendgen i zašto medicina ne može bez njega

Polomljena kost, upala pluća ili tumor na nekom organu.Sve ove zdravstvene tegobe moguće je otkriti i uočiti pomoću aparata koji već decenijama pomaže doktorima pre dijagnostikovanju bolesti.

Foto: Glas Srpske

„Rendgen je aparat koji koristeći x-zrake i na filmu daje prikaz našeg tela iznutra“, navodi u pisanoj izjavi za BBC na srpskom radiolog Aleksandar Ivković.

Doktor ističe da su ovi aparati vremenom usavršavali, pa je danas moguće dobiti digitalnu sliku bez korišćenja filmova.

Rendgenske zrake, kako su kasnije nazivani iks (x) zraci, otkrio je nemački fizičar Vilhelm Konrad Rendgen 8. novembra 1895.

Za ovaj pronalazak dobio je šest godina kasnije i Nobelovu nagradu za fiziku.

Eureka

Do ovog otkrića koje će dovesti do prave revolucije u medicini, Vilhelm Konrad Rendgen došao je sasvim slučajno, eksperimentišući sa katodnim cevima u njegovoj laboratoriji u nemačkom gradu Vircburgu.

Njegova prvobitna zamisao bila je da otkrije da li katodni zraci – neprekidni tokovi elektrona koji se kreću kroz gas pod niskim pritiskom ili vakuum – zaista mogu da prođu kroz staklo.

U pripremi jednog takvog eksperimenata – 8. novembra 1985. godine uveče, Rendgen je radeći u mraku, primetio svetlucanje svuda po laboratoriji, iako je katodna cev bila prekrivena debelim, crnim kartonom.

Tada je otkrio da je karton pokriven sa jedne strane barijum-platina-cijanidom, koji se našao na putu zraka, postao fluorescentan, čak i kada je bio dva metra udaljen od cevi.

Narednih nekoliko nedelja nije izlazio iz laboratorije ispitujući osobine novih zraka koje je, ne poznajući njihovu prirodu, nazvao x-zraci.

U daljim istraživanjima bezuspešno je pokušavao da blokira zrake raznim materijalima, da bi naposletku postavio sopstvenu saku i ispod nje fotografsku ploču.

Bio je zapanjen kad je video sopstvene kosti  koja je projektovana na zaklonu.

Šest nedelja posle otkrića načinio je i prvi rendgenski snimak – rendgenogram, tako što je postavio šaku supruge Ane Berte Ludvig preko fotografske ploče.

Posle razvijanja filma na slici su se ukazale samo njene kosti tamne boje i prsten.

Priroda rendgenski zraka nije bila shvaćena sve do 1912. godine, kada je drugi nemački fizičar – Maks fon Laue otkrio njihovu difrakciju na kristalima.

Njegovi učenici i on su pokazali da su iste elektromagnetne prirode kao svetlost i da se od nje jedino razlikuju po višoj frekvenciji njihovih vibracija.

Iks zraci su elektromagnetni zraci koji prolaze kroz neproziran materijal i imaju kratku talasnu dužinu.

Preuzeto sa “Danas”

Komentarišite

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Nazad