Politika
SAD i EU podržale Otvoreni Balkan: DPS, Demokrate, SD i SDP guraju Crnu Goru u sukob sa Amerikom!
Na samitu Otvorenog Balkana, predsjednik republike Srbije Aleksandar Vučić poručio je premijeru Crne Gore Dritanu Abazoviću da nema sindrom da nekoga za nešto moli, i da ako Crna Gora želi da se priključi Otvorenom Balkanu, može, ali i ako neće ne mora. Konkretizovao je da su svi dobrodošli ali i da nema nikakve prisile u priključivanju ovoj regionalnoj inicijativi.
Sudeći po analizama renomiranih analitičara, Otvoreni Balkan bi Crnoj Gori mogao da donese samo benefite upravo jer su glavni spoljnopolitički partneri Crne Gore u trgovini zemlje regiona, prvenstveno Srbija.
Ovo prvenstveno ima još veći značaj kad se uzme u obzir i podrška ovoj inicijativi koja dolazi sa svih strana. Podsjećamo, Gabrijel Eskobar je kazao da Sjedinjene američke države podržavaju Otvoreni Balkan, a isto je izjavio Oliver Varhelji, komesar za proširenje Evropske unije. Interesantna je činjenica da ovaj projekat ne podržavaju prozapadne političke partije, DPS, Demokrate, SDP i SD, čime otvoreno guraju Crnu Goru guraju u sukob i sa Evropskom Unijom i sa SAD-om.
Ipak, građani Crne Gore su svjesni benefita koje Otvoreni Balkan nosi sa sobom, shodno tome BORBA donosi analizu Otvorenog Balkana, šta to može značiti za Crnu Goru i koje sve benefite možemo ostvariti u ovoj regionalnoj inicijativi.
Ukoliko Crna Gora ne bi pristupila Open Balkanu bili bi izolovano ostrvo
Svi benefiti koji se tiču Otvorenog Balkana su ekonomske prirode koje ne predstavljaju prereku evropskom putu svih ovih zemalja, što se moglo čuti iz medijskih naslova. Benefiti su striktno ekonomske prirode, štednja, uklanjanje granica, slobodan protok roba, ljudi i usluga…Pozicija Crne Gore bi u ovome svakako bila interesantna, jer bi prvenstveno to pomoglo i crnogorsku ekomoniju.
Kako? Uklanjanjem granica smanjuju se gužve na graničnim prelazima prema Srbiji, čime se otvara put za brži saobraćajni promet za glavnu industrijsku granu privrede u Crnoj Gori a to je turizam. Svjesni smo činjenice da je glavno crnogorsko turističo tržište upravo tržište Srbije, a očigledno je da će u ovim turbulentnim vremenima crnogorski prihodi od turizma biti pogođeni. Uklanjanje granica predstavlja potez koji bi sam po sebi bio itekako dobar po crnogorski turizam jer bi postali atraktivnija destinacija za turiste iz Srbije koji potencijalno ne dolaze u Crnu Goru upravo zbog te gužve na granicama.
Ipak, ukoliko se Crna Gora ne bi priključila ovoj regionalnoj inicijativi, bili bi izolovano ostrvo na Balkanu, zajedno sa Bosnom i Hercegovinom. Istina, Crna Gora jeste NATO zemlja, čime smo se kao država svrstali uz taj bezbjednosni savez, ali ukoliko se govori o ekonomiji glavni partneri Crne Gore jesu Evropska Unija i Srbija. Kako nismo u Evropskoj Uniji, svjesni smo da bi ekonomski, zajedno sa BiH, kako smo ranije i pomenuli, bili izolovano ostrvo.
Uzmimo za primjer i susjednu Hrvatsku. Hrvatima nije u interesu da uđu u zonu Otvorenog Balkan jer već pripadaju najvećem ekonomskom savezu u Evropi što i jeste Evropska Unija. Inicijativa Otvorenog Balkana suštinski predstavlja način na koji bi se zemlje koje nisu u EU ekonomski povezale, i samim tim sebi obezbijedile bolju poziciju regionalne saradnje, iako sve zemlje teže ka članstvu u EU. Kako je upitna politika proširenja, svakako je bolje da se te zemlje na ovaj način ekonomski integrišu i da potencijalno, u budućem periodu, kao „paket aranžman“ uđu u Evropsku uniju.
„Otvoreni Balkan jedino logično rješenje za Crnu Goru“
Politički analitičar Vladimir Dobrosavljević smatra da je “Otvoreni Balkan” dobra inicijativa kojom se rješava dosta pitanja u zemljama Zapadnog Balkana. Ne samo ekonomska, već i istorijsko-politička. Kritičari inicijative kažu da je ona namijenjena usporavanju pristupanja zemalja Evropskoj uniji, što Dobrosavljević drugačije tumači.
„Crna Gora najveću spoljnotrgovinsku razmjenu ima sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, dakle najviše i izvozi i uvozi, sa jedne strane, a sa druge strane, Srbija je spoljnotrgovinski partner koji pokriva bukvalno isti promet roba i kapitala koji, recimo, Kina i Njemačka zajedno pokrivaju na prostoru Crne Gore. Da, ima potrebe da se još više integrišemo, da više sarađujemo, da, osim tih naših istorijskih veza, koje imamo jedni sa drugima, prosto omogućimo da u ovim kriznim vremenima, pred kojima se nalazi čitav svijet, nekako zajednički pokušamo da ih što bezbolnije prebrodimo“, rekao je Dobrosavljević.
Jedini logično rješenje je, kaže, podrška Crne Gore ovakvoj inicijativi. Otvorenom Balkanu se protive stare političke elite koje su, naglašava, birale da od države naprave monopol, lični državni resurs u cilju ličnog i bogaćenja sebi bliskih pojedinaca i grupa.
„Na ovaj način dolazimo u situaciju da pacifikujemo preostala otvorena identitetska pitanja na prostoru jugistoka Evrope. Dakle, Otvorenim Balkanom i bošnjačka, i albanska, i srpska i crnogorska identitetska pitanja će, na neki način, biti moguće riješiti, jer će ljudi biti otvoreni jedni prema drugima, granice će biti otvorene, svi će moći nesmetano da komuniciraju, prolaze, trguju, rade i zarađuju i, zapravo, urade ono što je najvažnije – učine život, svoj i najmilijih, ljepšim, boljim i srećnijim“, dodao je Dobrosavljević.