Cijene nafte pale su u petak na međunarodnim tržištima na 82 dolara, zakočene jakim dolarom koji podržava nagađanja da će američka centralna banka, Federalne rezerve (Fed) možda podići ključne kamatne stope kako bi ukrotila inflaciju.
Na londonskom tržištu cijena barela pala 86 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 82,01 dolara. Na američkom tržištu se barelom trgovalo po 1,01 dolara nižoj cijeni, od 80,58 dolara, prenosi SEEbiz.
Tržišta nafte zakočili su proteklih dana jači dolar, koji smanjuje kupovnu moći imaoca ostalih valuta, a time i potražnju za naftom, i nagađanja da će se kabinet američkog predsjednika Džo Bajdena možda odlučiti na prodaju nafte iz strateškog rezervi kako bi “ohladio” rast cijena.
Potražnju podstiču oporavak ekonomije i nagli oporavak vazduhoplovnih putovanja, ali uzlazni trend mogao bi zakočiti moguće zaoštravanje monetarne i fiskalne politike zbog jačanja inflacije i početak zime na sjevernoj hemisferi, napominje Rojters.
Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEK) u četvrtak je snizila procjenu svjetske potražnje nafte u četvrtom tromjesečju za 330 hiljada barela dnevno u odnosu na procjenu iz oktobra, uz napomenu da visoke cijene energenata ometaju oporavak ekonomije od koronakrize.
OPEK+ odlučio je prošle sedmice da nastavi sa tek postupnim povećanjem snabdjevanja u decembru i prvim mjesecima naredne godine, za 400 hiljada barela dnevno.
Odvojeno je OPEK objavio da je barel referentne korpe nafte njegovih članica u četvrtak stajao 81,93 dolara, što znači da je pojeftinio 1,76 dolara u odnosu na prethodni dan.
