Politika

ODBRANA OTKRIVA: Iza pokušaja rušenja vlade, krije se namjera DPS da zaustavi usvajanje zakona o porijeklu imovine?

Prema saznanjima portala Borba, jedan od pokretačkih razloga za inicijativu kojom DPS želi da obori Vladu u parlamentu i uvede Crnu Goru u još dublju političku krizu, jeste namjera da se zaustavi ili na neko vrijeme odloži usvajanje, dugo najavljivanog, zakona o porijeklu imovine.

Ministarstvo pravde saopštilo je ovih dana da je zaokružen proces sagledavanja preporuka od strane evropskih partnera i da je utvrđen tekst Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću. U pitanju je Zakon o porijeklu imovine ili kako ga je premijer Abazović nazvao „Zakon protiv mafije“, što je žargonski naziv za ove zakone u zapadnim demokratijama.

Radna verzija dokumenta, kako su kazali iz Ministarstva pravde, biće proslijeđena međunarodnim ekspertima na uvid. „Nova verzija ovog dokumenta je plod intenzivnog rada u posljednjih nekoliko sedmica, a sve sa ciljem što kvalitetnijeg izgleda, nadamo se, budućeg Zakona koji će regulisati ovu materiju“, naveli su iz Ministarstva pravde.

Iz GP URA podržali su aktivnosti Ministarstva pravde na usvajanju ovog Zakona. „Dugo vremena smo insistirali i raduje nas činjenica da smo sada blizu toga kada će on doći u Skupštinu Crne Gore na usvajanje, čime će borba protiv organizovanog kriminala i korupcije dobiti novi zamah“, saopštila je URA.

Nacrt Zakona o porijeklu imovine, koji će, kako je u više navrata saopštio predsjednik Vlade Dritan Abazović, “značajno doprinijeti borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije u Crnoj Gori i omogućiti da se stane na kraj nelegalnom bogaćenju kriminalaca, funkcionera, mafijaša, službenika”. Abazović je u više navrata, i tokom obavljanja funkcije vicepremijera, isticao da će na osnovu ovog zakona moći da se „idemo na slučajeve poznate u Crnoj Gori iz prethodnog perioda, a koji nijesu dobili epilog kakav su tužilaštvo ili javnost očekivali”. On je više puta isticao da se “dešavalo da lica oslobađana nakon što je loše vođen postupak, ili loše postavljena optužnica, međutim, svako zna u Crnoj Gori da ta lica ne bi imala šanse da objasne svoju imovinu”. “Nemaju nikakve prijavljene prihode, a imaju milionske imovine, hotele, stanove automobile od sto hiljada eura”, govorio je Abazović.

Savjetnik potpredsjednika Vlade za pravna pitanja Ivo Šoć rekao je nedavno “da zakon nije inkvizitorski, već je riječ o modelu koji će efikasno utvrđivati da je imovina stečena na ilegalan način”. Kada je riječ o sugestijama Evropske komisije i nedostacima nacrta zakona na koje su oni ukazali, Šoć objašnjava da se radilo isključivo o određenim pravnim finesama. „S obzirom na to da uvodimo dva različita postupka, eksperti iz Evropske komisije željeli su da dodatno preciziramo određene pojmove, kako bismo imali jasan smisao unutar našeg pozitivnog prava. Mi smo uvažili te preporuke. Oni su tražili da se odvoje dva postupka, jedan koji se odnosi na oduzimanje imovine nakon pravosnažne osude i građanski dio, koji je nepotrebno spojen. Dalje su predložili da se novčani cenzus ne diže na 50.000 eura, nego da se spusti na nulu i slično“, objasnio Šoć.

Izvjesno je da bi ovaj zakon predstavljao krupan korak ka ukupnoj i suštinskoj reformi društva i da će zato imati protivnike, prije svega među onima koji žele produbljivanje političke krize.

Komentarišite

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Nazad