Svetinje

Međunarodne Njegoševe večeri poezije Mitropolit Joanikije: Njegoš je duhovno oblikovao ne samo Crnu Goru, nego i cio srpski narod svojom nebozemnom poezijom

Foto: Mitropolija

Jedanaeste Međunarodne Njegoševe večeri poezije su otvorene sinoć (22. decembra), u Akademiji znanja u Budvi, predavanjem Mitropolita crnogorsko-primorskog g. Joanikija i Svečanom akademijom u režiji Gorana Bjelanovića.

,,Rasponi Njegoševe misli”, kako je svoje predavanje naslovio Visokopreosvećeni Mitropolit, ne mogu da se prate bez Luče mikrokozma, koja je u tom pogledu možda najzanimljivija od nebeske do zemaljske drame, s tim što zemaljsku dramu nastavlja Gorski vijenac.

“Iako je Gorski vijenac najčitanije Njegoševo djelo, možda i najbolje, Njegošev biograf Milorad Medaković govorio je a Luča mu beše najmilije djelo. Meni je uvijek bilo interesantno kako je Njegoš opjevao Božiju veličinu, Božije stvaranje, Božiju svjetlost, kako je pjevao o Hristu”, istakao je Vladika.

Osvrnuvši se na tvrdnje pojedinih naših kritičara da je Njegoš zaobilazio Hrista, Mitropolit je kazao da nijesu bili u pravu i u prilog tome naveo da u Luči on Hrista proslavlja kroz različite nazive, kroz različita ukazanja na Njegovo djelo:

“Sklon sam da pomislim da je pod simvolom Božije krune sakrio Drugo lice Svete Trojice – Logosa Božijeg, Hrista. Svakako kada govori o mogućem slovu Božijem to se može odnositi na Hrista, a kada govori o svemoućem slovu Stvoritelja sigurno se to odnosi na Hrista, ali ga ne naziva samo tako, nego ga naziva i svemilosnim slovom Stvoritelja kada naznačuje iskupljenje palog čovjeka. Ne treba zaboraviti da Njegoš u Gorskom vijencu jedan dobar dio posvećuje rođenju Hristovome, prazniku Rođenja, koga on slavi i o kome govori. Naravno, kroz proslavu Božića on veliča Hrista, a svakako i u monolozima igumana Stefana i na drugim mjestima pominje se Hristos. Tako da bi se taj zaključak naših kritičara, među njima je interesantno i Sveti Vladika Nikolaj, prosto to mu je promaklo, morao popraviti.”

Kada Njegoš govori o veličini Božijoj i o Njegovoj tvoračkoj sili, on to gleda kao prostiranje svjetlosti na račun tame, uspostavljanja poretka, širenja kosmosa na račun haosa:

“A taj uređeni svijet i uređeni prostor, on naziva nebom sveštenijem i ta njegova svjetlost ima lične osobine i tu naravno da ima mnogo sličnosti između Njegoša i Svetoga Grigorija Palame. Odnosno bolje da kažemo, da je Njegoš tu u potpunosti na tragu i u predanju pravoslavne teologije, pravoslavnog iskustva. Njegova svjetlost i taj oganj Božiji plamti ognjem sveštene ljubavi. Pa kako može imati neko ljubav ako nije to ličnost i odakle ljubav osim od izvora ljubavi od samoga Boga? To nije neka bezlična svjetlost, nego Božija nestvorena svjetlost koja je nekako u centru pažnje pravoslavne teologije.”

Mitropolit crnogorsko-primorski g. Joanikije je u nastavku kazao da je nemoguće odvojiti Njegoševo djelo od njegove kapele na Lovćenu:

“Odnosno, ne možemo odvojiti Njegoša od Crkve i njegovu poeziju, kao što se dobrodjetelj u hram osveštava, tako i njegova poezija blista kroz pravoslavnu duhovnost, kroz pravoslavnu crkvenost, kroz onaj hram koji je on Bogu posvetio. On koji je pjevao o kosmičkoj liturgiji ponajljepše u našem rodu, a sigurno kao rijetko ko među najvećim pjesnicima, koji je pjevao i o pravoslavnoj duhovnosti, iskustva Božanska, iskustva iz Luče mikrokozma i ostalih njegovih religioznih pjesama ugradio je u Gorski vijenac koji je zato nazivan, pravilno, narodnom Biblijom.”

Njegoš je na pristupačan način kroz Gorski vijenac saopštavao istine pravoslavne vjere svome narodu, dok su Luču mikrokozma mogli čitati samo oni koji imajju malo veće obrazovanje, tako da su, primjetio je Vladika, Gorski vijenac učili i znali napamet i ljudi koji nijesu bili pismeni i tako je Njegoš ušao u dušu svoga naroda.

Ističući da se svačiji testament mora poštovati, a naročito Njegošev testament, njegovo zavještanje da se sahrani u hramu, Vladika je kazao da on ima poseban značaj zbog toga što u hramu treba da se služi Sveta služba Božija, što je sveti hram neprestano pod dejstvom Božije milosti u kome on prati i sluša nebesku Liturgiju. Njegošu je bilo važno i da sveštenstvo i njegovi naslednici dolaze na njegov grob i vrše ne samo njemu pomene, nego i da služe Svetu liturgiju.

“Njegova crkva je bila osvećena crkva, dom Božiji u kome se svake godine služila i Sveta liturgija. Naši raniji preci su učnili sve da poslije teškog oštećenja od austrougarskog okupatora 1916. godine, da se ona dostojno obnovi i da opet zablista na Lovćenu i da ukrasi i Lovćen i Crnu Goru, a eto prethodno pokoljenje, nažalost, učinilo je u jednom svom posrnuću ovaj teški grijeh. Dakle, kada čitamo Gorski vijenac i Luču mikrokozma treba da se spomenemo i Njegoševog testamenta, a on svoj testament počinje takođe sa proslavom Božije svjetlosti i milosti: Slava Tebje pokazavšemu nam svjet, slava Onome koji je na njemu pokazao toliku milost i koji je njegove darove prosvijetlio te mu je dao tu snagu duha da napiše Gorski vijenac i da duhovno oblikuje ne samo Crnu Goru, nego i cio srpski narod sa svojom nebozemnom poezijom”, zaključio je Njegovo visokopreosveštenstvo Mitropolit crnogorsko-primorski g. Joanikije.

U okviru Svečane akademije stihove su kazivali glumci: Predrag Vukojević, Nela Terzić, Jovan Dabović i reditelj Goran Bjelanović.

Program Njegoševih večeri poezije nastavljen je danas (23. decembra), okruglim stolom na temu “Izvori Njegoševog pjesništva – pokoljenja djela sude “ u manastiru Podmaine.

O ovoj temi govorili su: Mitropolit Joanikije, otac Rafailo (iguman manastira Podmaine), prof. dr Mikonja Knežević, akademik Siniša Jelušić, prof. dr Goran Maksimović, prof. dr Radmilo Marojević, prof. dr Boris Brajović, prof. dr Jelica Stojanović, dr Budimir Aleksić, dr Miodrag Čizmović, mr Višnja Kosović, Gojko Božović i Milutin Mićović.

Program 11. Međunarodnih Njegoševih večeri poezije nastavlja se i večeras u 19 časova na Akademiji znanja predstavljanjem knjige Stefana Mitrova Ljubiše „Komentarisano izdanje Gorskog vijenca“ koju je priredio prof. dr Radmilo Marojević, u izdavaštvu Narodne biblioteke Budve, beogradskog Štampara Makarija i podgoričkog Obodskog slova, kao i programom pod nazivom „Pjesnici u čast Njegoševu“ koji će uslijediti nakon predstavljanja knjige, a u okviru kojeg će nastupiti pjesnikinje: Milica Bakrač, Višnja Kosović i Saava Radulovič.

Ova međunarodna manifestacija od 22. do 24. decembra održava se u Organizaciji NVO “Njegoševe večeri poezije” i JU “Narodna biblioteka Budve”.

Izvor: Mitropolija

Komentarišite
Pretplati se na Dnevne Novosti Newsletter!
Obavestite me >
guest
0 Komentara
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare
Nazad