Svijet
Kriza mentalnog zdravlja djece i mladih u Americi, krive društvene mreže?
Upotreba društvenih mreža kod djece i tinejdžera može da predstavlja „veliki rizik od narušavanja“ njihovog mentalnog zdravlja i blagostanja, glasi upozorenje šefa Službe javnog zdravlja Sjedinjenih Američkih Država dr Viveka Murtija. Vodeći zdravstveni portparol Vlade SAD objavio je u utorak novi savjetodavni dokument, kojim je pozvao tehnološke kompanije, zakonodavce i roditelje da „hitno reaguju“ i zaštite djecu i adolescente od ove opasnosti.
„Zaključak je da nemamo dovoljno dokaza da potvrdimo da su društvene mreže zapravo dovoljno bezbjedne za našu djecu, a važno je da roditelji to znaju“, rekao je Murti.
Savjetodavna objava na 25 strana dio je dugoročnog istraživanja o onome što šef Službe javnog zdravlja vidi kao veliku krizu mentalnog zdravlja kod mladih koja se povezuje sa sveprisutnom upotrebom društvenih mreža. I do 95 procenata tinejdžera u Americi uzrasta između 13 i 17 godina koriste društvene mreže, a više od trećine kaže da to čine „gotovo konstantno“.
Broj djece i mladih koji se suočavaju sa depresijom i anksioznošću porastao za 30 posto
Prethodno je Bijela kuća i sama upozorila na postojanje „krize mentalnog zdravlja mladih bez presedana“. Broj djece i adolescenata koji se suočavaju sa depresijom i anksioznošću porastao je gotovo 30 posto poslednjih godina, a društvene mreže pokazale su se kao važan faktor koji je tome doprinio.
Bijela kuća formira novu radnu grupu koja će se baviti djecom i njihovom bezbjednošću i zdravljem u onlajn prostoru, a njen zadatak biće da prepozna potencijalne opasnosti društvenih platformi i nađe rješenje za te probleme koje će ponuditi tehnološkim kompanijama.
Studije pokazuju da 35 posto pripadnika takozvane generacije Z provodi više od dva sata dnevno na društvenim mrežama.
Briga zbog efekata koje popularne aplikacije imaju na djecu raste poslednjih godina. Uzbunjivačica Frensis Hagen je 2021. godine razotkrila da Facebook i Instagram znaju da usmjeravaju mlade ljude ka štetnim sadržajima, uključujući i one materijale koji promovišu anoreksiju i da su ciljali djecu mlađu od 13 godina.
Jedna interna studija koju je sprovela kompanija Meta, u čijem su vlasništvu Facebook i Instagram, pokazala je da se kod 14 posto tinejdžerki koje su koristile Instagram javile intenzivnije misli o samoubistvu, dok je 17 posto njih posvjedočilo da je kod njih upotreba te platforme pojačala poremećaje ishrane.
U jeku otkrića koje je Hagen objavila, Meta je pauzirala sa planovima da pokrene dječju verziju Instagrama.
Pozitivne strane društvenih mreža ostaju u sjenci rizika
Murti je za AP rekao: „Priznajem da tehnološke kompanije preduzimaju korake kojima svoje platforme pokušavaju da učine zdravijim i bezbjednijim, ali to jednostavno nije dovoljno“.
Njegove preporuke ističu ključne osobine perioda adolescencije zbog kog su djeca uzrasta između 10 i 19 godina vrlo osjetljiva na pritisak vršnjaka. U tom periodu formira se njihov osjećaj samovrednovanja, ali se tada najčešće javljaju i prvi znaci problema sa mentalnim zdravljem, poput depresije.
Izvještaji pokazuju da su osobe koje koriste društvene mreže manje zadovoljne svojim životom, a to naročito važi za djevojčice uzrasta između 11 i 13 godina i dječake od 14. do 15. godine.
Murti kaže da pristup aplikacijama može da ima pozitivne strane, poput zajedništva i osjećaja povezanosti sa onima koji imaju slična interesovanja i identitet, što može biti naročito važno LGBTQ+ omladini, koja se tako međusobno lakše pronalazi.
Od svih starosnih grupa korisnika društvenih mreža u Americi, najviše su adolescenti isticali da se osjećaju prihvaćenije na društvenim mrežama i da tu pronalaze podršku u teškim trenucima.
Ipak, takvi pozitivni indikatori trenutno su u sjenci faktora rizika, upozorava Murti.
Dugoročna studija koja je obuhvatila djecu uzrasta između 12 i 15 godina pokazala je da adolescenti koji provode više od tri sata na društvenim mrežama imaju dva puta veći rizik od problema sa mentalnim zdravljem, uključujući depresiju i anksioznost. Brojke iz 2021. sugerišu da je prosjek u toj starosnoj grupi trenutno tri i po sata.
Pretjerana upotreba društvenih platformi takođe može da dovede do kompulsivnog ili nekontrolisanog ponašanja, da dovede do problema sa snom, što zatim mijenja neurološki razvoj mozga adolescenata. Mogu da nastupe simptomi depresije i suicidalne misli, stoji u savjetodavnoj objavi Službe javnog zdravlja.
Murti sada poziva tehnološke kompanije da budu otvorenije prema javnosti i da na prvo mjesto stave zdravlje i bezbjednost svojih mladih korisnika, naročito prilikom kreiranja novih proizvoda. Takođe ima poruku za roditelje: „Nije u svakoj porodici moguće spriječiti dijete da koristi društvene mreže ili možda to nekima i odgovara. Ali povlačenje granica oko upotrebe tih mreža u životu vašeg djeteta, tako da postoji više prostora i vremena koje je zaštićeno i bez tehnologije, može biti od velike koristi“.
(Izvor: euronews.rs)