Svijet

Evita Peron spasila Pavelića i druge ustaške vođe!

Supruga argentinskog predsjednika Huana Perona, u Rimu je dala nekoliko stotina argentinskih pasoša za najuglednije ustaške zločince koji su u Argentini dobili državljanstvo – posvjedočio je pred američkim pravosudnim organima bivši američki obaveštajac Vilijem Gouven

Evita Peron
Foto: Sedmica.me

Smatrana je ikonom, Holivud je ovekjovečio njen život, sa Madonom u glavnoj ulozi. Po njenim životnim motivima Endru Lojd Veber i Tim Rajs su napravali čuveni brodvejski mjuzikl, za narod Argentine bila je svetica. Žena koja je potekla iz siromašne radničke duboko religiozne porodice postala je borac za socijalnu pravdu i jednakost. Borila se za prava radnika i siromašnih, bila je njihov idol i svetinja.

Drugi kažu da je bila prostitutka na početku svoje karijere, s velikom ambicijom da postane glumica. Do uloga je stizala navodno preko kreveta. Tako je, seleći se od kreveta do kreveta ,preferirajući uglavnom one oficirske, došla početkom četrdesetih godina i do Huana Perona, darovitog oficira koji je u to vrijeme javno podržavao i izražavao simpatije prema fašističkom Musolinijevom režimu u Italiji i prema Hitlerovoj nacističkoj Nemačkoj.

Peron je nakon vojnog puča 1943. godine, kada je na vlast u Argentini došla vojna hunta, obavljao dužnost ministra za rad. Već 1944. godine na jednoj humanitarnoj priredbi koju je organizovao, upoznaje Evu Duarte (Evitino devojačko prezime), tamošnju filmsku zvijezdu, i odmah se između njih rađa ljubav.

Posle veze koja je bila predmet velike medijske pažnje u Argentini, i nakon Peronovog kratkog boravka u zatvoru, par se vjenčava 1945. a već 1946. godine Huan Peron postaje predsjednik Argentine. Njegova supruga Eva, od milošte Evita, igra veliku ulogu u njegovoj kampanji animirajući široke slojeve deprimiranih građana, siromašnih, obespravljenih, postavljajući se kao njihova zaštitnica i glasnogovornik. Koliko je to bila gluma i populizam a koliko je bilo iskreno, to je samo ona znala.

Njegovi protivnici su o njoj govorili kao o „Los grande puta” (u prevodu „velikoj kurvi”), ženi koja, manipulišući seksualnim nagonom, ostvaruje svoje ciljeve. Naglašavali su njenu dvoličnost. Žena koja je bila obučena po poslednjoj modi i koja je uživala u luksuzu i skupocenom nakitu, koji nikada nije krila čak ni u javnim nastupima, prema njihovom gledištu, nije imala moralno pravo da govori o pravima potlačenih i ugnjetenih masa.

Ipak, narod joj je nekako vjerovao i svoju popularnost je uspjela da prelije izvan granica Argentine, pa i Južne Amerike, i da postane nešto što bismo danas krstili kao fenomen „vorld vajd selebritija”. U svijetu je sigurno bila popularnija od svog supruga, koji naročito tih posleratnih godina zbog profašističkih izlaganja, ali i prijateljstva sa generalom Fransiskom Frankom, nije baš bio najomiljenija politička figura na koju su sile pobednice gledale blagonaklono. Ali nova podjela karata i početak Hladnog rata će i tu situaciju promeniti.

TURNEJA PO EVROPI

Početkom 1947. godine Evita Peron započinje svoju posjetu ratnim strahotama opustošenoj Evropi. Ovu posjetu Evita je nazvala „Dugina turneja”. U tom momentu ova posjeta je bila prvorazredna senzacija. Označena je kao najpoznatija svjetska javna ličnost, humanitarac i borac za ljudska prava, za prava ugnjetenih – maltene svetica lično. Izaslanik iz Novog svijeta koji otvara svoja vrata i pruža ruku spasa milionima raseljenih i prognanih žrtava ratom devastiranog Starog kontinenta.

Međutim, njena posjeta imala je i jednu sasvim drugu pozadinu, koju je u svom svjedočenju pred američkim pravosudnim organima dao bivši američki obaveštajac Vilijem Gouven. Iako su i ranije postojale sumnje u vezu Huana Perona i nacističkih begunaca koje su uglavnom bile potkrepljene dokazima da je jedan broj nacističkih lidera koji su uspjeli da se dokopaju Španije odatle uz veliku pomoć Frankove vlade put nastavio dalje prema Argentini.

Čak se i baratalo informacijama da je Peronovu predsjednički kampanju 1946. godine finansirala upravo ta nacistička emigracija novcem koji su opljačkali u Evropi. Nikada ove priče nisu do kraja potvrđene, i u njima nije bilo podataka koji bi govorili o sistemskoj i organizovanoj saradnji sa nacistima. Prije se moglo govoriti o nizu više izolovanih incidenata koji sami po sebi mogu biti i rezultat koruptivnih delatnosti a ne nužno zvanična politika argentinskih vlasti i njenog predsjednika Huana Perona.

Svoju „Duginu turneju“ Evita je započela u Španiji posjetom Franku. Tamo se zadržala bezmalo mjesec dana, odnosno skoro čitav jun 1947. godine. Posjeta je bila atrakcija i imala je izvjesnu ulogu u stabilizaciji Frankove vladavine.

Nakon toga je posjetila Italiju. U okvoru te posjete posebno ej bial planirana posjeta Vatikanu i audijencija kod pape Pija Dvanaestog. Prijem kod pape je trajao neubijačeno dugo, a njemu je prisustvovao i monsinjor Montini, koji će kasnije postati papa Pavle Drugi.Ona je tada saopštila da je Argentina spremna da liberalizuje svoje imigraicone zakone kako bi omogućila milionima izbjeglih i raseljenih lica iz ratom poharane Evrope da novi dom i život pronađu u Južnoj Americi.

SIGURNA KUĆA ZA FAŠISTE

Rekla je da je Argentina spremna da pruži ruku milionima unsrećenih Litvanaca, Čeha, Poljaka, Hrvata, Mađara… To sve, naravno, uz pomoć Crkve u koju je olagala velike nade. Evita je tačno znala šta treba da kaže, da pobere simpatije javnog mnjenja. Još kada je u cio podihvat uključila Katoličku crkvu i kada je pred novinarima najavila da će sve to početi baš u Vatikanu kroz seriju razgovora sa predstavnicima izbjegličkih naroda u Svetoj stolici, činilo se da je napravila pravu stvar.

-Mi smo imali veliki interes da saznamo šta je sve dogovoreno na tim sastancima – svjedoči američki obaveštajac Vilijam Gouven. – Posebno su ans interesovali njeni kontakti sa hrvatskim izaslanikom u Vatikanu Krunusolavom Draganovićem, s obzirom da je na ovom sastanku insistirao lično monsinjor Montini i britanski ambasador pri Svetoj stolici Darsi Ozborn. Sastana je održan u manastiru Svetog Jeronima, sjedištu hrvastek misije u Vatikanu. Mi smo na sve načine pokušavali da dokumentujemo ovaj sastanak s obzirom na to da smo se već bavili slučajem Ante Pavelića i slučajem ustaškog blaga i znali smo za kontakte Krunoslava Draganića sa nacistima i ustašama koji su pokušavali da izbjegnu pravdu.

Amerikanci su uspjeli da ubace svog čovjeka na taj sastanak. Bio je to Ferenc Vajta, mađarski novinar koji je već ranije sarađivao sa Pavelićem i ustaškim pokretom, za koga su oni vjerovali da je pouzdan čovjek. Nisu znali da je on već neko vrijeme radio za američke službe koje su ga držale na vezi pod prijetnjom da će ga izručiti Mađarskoj gdje je bio osuđen na smrt u odsustvu.

–Razgovor se vodio o izbjeglicama iz Hrvatske koji su u velikom broju sa ustašama spas od Titove vojske potražile u zonama koje su okupirali Englezi i Amerikanci. Eva je obećala da će učiniti sve da ti ljudi što prije dođu do Argentine. Draganović je potom rekao: „Pored ovih ljudi koji mogu da apliciraju za vize za ulazak u Argentinu, postoje ljudi koji nijesu u takvom položaju. Oni su u ratnim sukobima bili u raznim ulogama. Da li bi se njima moglo pomoći da dođu do Argentine i tamo započnu nov život iz početka?“ Odgovor koji je Eva Peron dala za nas je bio nevjerovatan: „Nema nikakvih problema. Idite sjutra u argentisnko izaslanstvo u Vatikanu. Ja ću uputiti ambasadora šta treba da radi. On će vas odvesti u amabasadu u Rimu. Tamo će vam dati nekoliko stotina pasoša bez popunjenih podataka.“ Mi smo narednih dana, iz drugih izvora, dobijali saznanja koja su potvrdila ono što nam je rekao Vajta. Jasno nam je bilo da je time zaokružen proces stvaranja mreže koja je pomagala bijeg nacistima iz Evrope u Argentinu. Tako su nastali pacovski kanali – posvjedočio je pred sudom američki obaveštajac Gouven.

Pavelić

Ovim kanalom, preko Španije, utočište u Argentini je našao i Ante Pavelić. Sve dok ga tamo nije pronašao Blagoje Jovović, bivši četnički oficir. Desetog aprila 1957. godine ranije je Pavelića, ispalivši mu dva hica u leđa. Nakon toga je Pavelić evakuisan u Španiju, ali se od rana nikada nije oporavio.Umro je od posledica ranjavanja 28. decembra 1958. godine.

Evita Peron umrla je 1952. godine, u 34-oj godini. Iako teško oboljela, poslednje dane svog života provela je uz svog muža u političkoj kampanji. Imala je manje od 40 kilograma i nije mogla da stoji bez pomagala. Oslonjena na svog supruga Huana Perona, mahala je okupljenoj masi vozeći se u otvorenom automobilu.

(Izvor: Ekspres)

Komentarišite
Pretplati se na Dnevne Novosti Newsletter!
Obavestite me >
guest
0 Komentara
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare
Nazad