Đurović: U manjinskoj vladi su predstavnici svih vjera i nacija, to je osnov kako bi napravili društvo pomirenja!

Kazala je da joj predsjedavanje Skupštinom ne pada teško, ali da ima osjećaj kao da smo uvijek u predizbornoj kampanji.

„Mi bi trebali da se osvrnemo na bitne zakonske akte, umjesto toga. Moraćemo raditi na podizanju ne samo načina komunikacije, već i da kvalitet akata koje Skupštine donosi, budu što bolji. Svako mora dati doprinos tome. Kad bi se vratili osnovnom zadatku, imaćemo drugačiju percepciju od strane građana.“, kazala je ona.

Predsjednica Skupštine smatra u Skupštini ima veliki broj poslanika koji daju veliki doprinos i da zajednički moraju podizati ugled najveće crnogorske insitucije i dodala da je njen plan međunarodnih aktivnosti u razgovorima sa ambasadorima i da imaju plan za naredni period.

„To se odnosi na međunarodnu saradnju i u inostranstvu. Narednog mjeseca ću biti u Atini gdje ćemo pojačati saradnju unutar Evrope. Crna Gora preuzima predsjedavanje od Grčke, i to je moja prva međunarodna obaveza van granica. Voljela bih dodatno da podstaknem učešće svih poslanika u međunarodnim grupama i saradnju sa drugim Parlamentima. To će nam biti od velikog značaja kako bi dobili datum za ulazak u EU.“, pojasnila je Đurović.

Ona je kazala da još uvijek neće posjetiti region, ali da će se sa kolegama iz regiona sastati u Atini.

„Dobrosusjedski odnosi su temelj onoga što poštuje Crna Gora i vjerujem da će ih biti dosta. Sigurna sam da bi posjeta Beogradu doprinijela poboljšanju odnosa. Dobila sam čestitku od Predsjednika Skupštine Ivice Dačića. Očekujem da kada bude konstituisanje njihovih institucija da će doći do poboljšanja. Mi moramo graditi najbolje odnose sa susjedima.“, kazala je ona.

Đurović naglašava da sve što je bilo u prošlosti moramo prevazići i da podignemo stepen prijateljstva sa Srbijiom jer dijelimo kulturu i istoriju. Kazala je i da su žene dosta malo zastupljene u politici, ali i da im je teško da se na taj korak odluče.

„Ipak, kada se odluče, njihov glas se daleko čuje!“, naglasila je ona.

„Put ka EU je bio ono što je okupilo aktere manjinske vlade“

Predsjednica Skupštine je kazala da je evropska perspektiva i obaveza ispunjavanja velikog broja zadataka i uvođenje reformskih procesa kako bi CG ušla u EU, primarna ideja koja je podstakla potpisnike memoranduma na formiranje manjinske vlade.

„Koliko god smo različiti, ono što nas povezuje je Crna Gora i ispunjavanje zadataka kako bi postali članica EU. Da bi postigli taj cilj, moramo odraditi veliki dio posla, i dogovoriti se sa svim učesnicima u Skupštini a ne samo sa onima koji čine manjinsku vladu“, kazala je ona.

Đurovićeva je izrazila želju da će tokom ovog saziva Parlamenta i mandata ove Vlade biti određen datum kad Crna Gora pristupa Evropskoj uniji.

„Mislim da je nakon 10 godina pregovaranja vrijeme da se taj proces zaključi i da postanemo članica Evropske unije. To je važno zbog bezbjednosnog aspekta, ekonomskog aspekta – to je važno za građane Crne Gore da smo postigli stepen vladavine prava i da mogu da ostvaruju svoja prava u drugim članicama EU. Moramo pokazati da smo država koja je zrela za taj proces.“, naglašava Đurovićeva.

„SNP sad može da sprovede u djelo sve ono za šta se zalagao 24 godine“

Na pitanje voditelja da prokomentariše je li sa ove distance dobro što je SNP ušao u Vladu, Đurovićeva kaže da jeste.

„SNP je jedna od najstarijijh partija u Crnoj Gori, i mislim da smo napravili veliki korak. SNP nije odustao od svojih principa na kojima se zasniva, a danas imamo veliku satisfakciju da ono za šta smo se 24 godina zalagali možemo danas da sprovedemo u djelo. Mislim da je SNP-u pripadalo da bude najjači konstituent ove vlade. SNP je toliko dugo bio u opoziciji, a i pored toga je bio konstruktivna opozicija i zalagao se za konstruktivno rješavanje problema. To je potpuno logičan slijed događaja jer smo najjači konstituent i po resorima i u parlamentu.“, precizirala je Đurovićeva.

Kazala je i da je iskorak kreiranje manjinske vlade jer ona predstavlja vladu pomirenja, i da je zadovoljstvo imati pripadnike svih vjera i nacija u ovoj vladi.

„To je osnov onoga na čemu želimo da gradimo društvo pomirenja. Posmatrajte to ovako. Predsjednik države je Crnogorac. Predsjednica Skupštine – Srpkinja. Predsjednik vlade – Albanac. Šta vam to govori?“, upitala je ona.

Predsjednica Skupštine je kazala da niko ne može biti nedodirljiv i da svako mora odgovarati za svoj rad.

„Kada bi budemo svjesni da je to tako, onda će Crna Gora demokratski da se razvije. Sav napredak je uslovljen poglavljima 23. i 24. Najveći dio se odnosi na borbu protiv organizovanog kriminala i korucpije i to je svima zadatak, ne samo ove vlade i ove parlamentarne većine, već je to zadatak svih u Crnoj Gori. Svi moramo imati udio u tom procesu.“, naglasila je Đurovićeva.

Crna Gora, naglašava ona, mora ozbiljno da preispita članstvo u Otvorenom Balkanu jer bi tim bio olakšan promet roba i ljudi.

„Sama inicijativa je jako ozbiljna, i ima samo pozitivne efekte. Potpuno je bespotrebno politizovati je. Građani Crne Gore imaju samo pozitivne efekte od tog projekta.“, kazala je ona.

„Temeljni ugovor problematizovan zbog političkog djelovanja, što prije ga treba potpisati“

Đurovićeva je kazala da je velika čast što je Patrijarh SPC bio u Crnoj Gori i što je zajedno sa nama obilježio praznik sv. Vasiija.

„Što se Temeljnog ugovora tiče, očekujemo da se završi u što skorije vrijeme. Nema potrebe podizati tenzije oko toga. Temeljni ugovor ima suštinski značaj jer je ugovor međunarodnog karaktera, a ne samo svečanog. Ugovor sa SPC, obzirom da postoji ugovor sa Rimokatoličkom crkvom i Islamskom zajednicom, jedini iz nekog razloga predstavlja problem. Pozdravljam izjave premijera u tom pravcu da je to jedno otvoreno pitanje koje je dobilo posebnu težinu zbog političkog djelovanja. Treba riješiti pitanje statusa SPC u Crnoj Gori, što prije, u skladu sa Ustavom, i staviti tačku na problematizaciju tog pitanja.“, kazala je predsjednica Skupštine.

Naglašava da to treba da bude svečani čin ali i da je Crna Gora sekularna država.

„U Crnoj Gori je najveći broj vjernika SPC. Te građane moramo uvažiti kao i Crkvu. Pitanje Temeljnog ugovora dakle ima i suštinski i svečani dio. Kada to riješimo, možemo se okrenuti svim ostalim problemima. Uvažićemo sve različitosti, ali i vjernici SPC moraju biti uvaženi u Crnoj Gori.“, kazala je ona.