Identitet

,,Crnogorac“ 1871: Srbi što se odrodiše od svoje vjere i zbaciše srpske običaje najveći su neprijatelji Srpstva

Da je ovo pak istina, eto nam pred očima toliko jasnih primjera, koji svjedoče da: Đe Srbin nije pazio svoju vjeru i običaje više, nego život svoj, tu ga je i nestalo

Crnogorac
Foto: in4s.net



Pravoslavna vjera i prastari srpski običaji sačuvaše i održaše narodnost srpsku. Ovo je istina koja se ne da poreći, jer đe su god gođ Srbi bružljivo čuvali ove prađedovske amanete tu tuđinština nije bila kadra oštetiti srpski narod, pisao je cetinjski list ,,Crnogorac“ 1871. godine.

,,Crnogorac“ je poručio da niko neće moći da naškodi srpskoj naciji niti pravoslavnoj vjeri sve dok se Srbi budu držali svoje Crkve i običaja svojih predaka.

– Mudrolija latinska, lukavština švabska i sila turska naperila bjehu svoje paklene strijele, da otuđe Srbina od svoje pravoslavne vjere i svojijeh divnijeh običaja, jer i oni uvidiše da Srbinu odoljeti neće, dok se on bude držao svoje vjere i svojijeh običaja, piše u tekstu.

Kao dokaz da su ova zapažanja tačna i da ih je nemoguće opovrgnuti, list naglašava da je dovoljno samo baciti pogled na neka bokeška sela i dodao da Srbi gube svoj identititet onda kad ne čuvaju svoju vjeru i običaje koje su im ostavili u amanet njihovi pradjedovi.

– Da je ovo pak istina, eto nam pred očima toliko jasnih primjera, koji svjedoče da: Đe Srbin nije pazio svoju vjeru i običaje više, nego život svoj, tu ga je i nestalo, što možemo vidjeti ako bacimo jedan pogled na okolna sela, pisao je ,,Crnogorac“.

Cetinjski list kao primjer naveo je Perast, nazvavši ga čistim srpskim mjestom i gnijezdom starih srpskih junaka koji su pobjegli od turskog terora i naselili se na primorje.

– Uzmimo na primjer Perast, staro njegda čisto srpsko mjesto, gnijezdo starih srpskih junaka, koji su iz Hercegovine i stare Srbije utekli ispod teškog turskog jarma i naselili se u primorje da se svete svome dušmaninu, navodi se kao primjer u tekstu.

A neki koji su prkosili turskoj sili i koji su bili, kako se dodaje u tekstu, strah i trepet njihovih neprijatelja i kojima nikakva sila nije mogla nauditi – za srpstvo su ipak propali. A propali su, kako se ističe dalje, ne od puške, niti mača – već zato što su se odrekli svog nasleđa, svoje pravoslavne vjere i drevnih srpskih običaja.

– Ovi dakle junaci, koji su na moru i na sudu bili strah i trepet svojijeh neprijatelja , koji tolike silne pobjede održaše i kojima nikakva sila odoljeti nije mogla, propadoše za srpstvo, ne od puške, ni od mača, nego zato što se odrodiše od svoje prađedovske vjere i što zbaciše stare srpske običaje.

„Crnogorac“ – 17. jul 1871. g.


Oni koji su se odrekli viševjekovnog duhovnog bogatstva koje im je ostavljeno u amanet od svojih pradjedova i koji su prigrlili tuđinske običaje, pa i vjeru, kako naglašava ,,Crnogorac“, najveći su neprijatelji srpskog naroda.

– …Te se potalijaniše i tako danas potomak ovijeh glasovitih junaka Banovića, koji u stara vremena junački braniše ime i sve što je srpsko, taj velim potomak danas je najveći neprijatelj srpstva, a najvatreniji pobornik talijanštine i prije bi se nazvao i Turčinom, nego bi kazao da je Srbin, zaključuje se u tekstu koji je objavljen 17. jula 1871. godine.

  • ,,Crnogorac“ je izlazio na Cetinju, od 23. januara 1871. do 15. februara 1973. godine. Ukupno su objavljena tri godišta i 102 broja. List je tretirao političku i kulturnu problematiku srpskog naroda u Crnoj Gori i prenosio vijesti iz ostalih krajeva naseljenih Srbima.

Komentarišite
Pretplati se na Dnevne Novosti Newsletter!
Obavestite me >
guest
0 Komentara
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare
Nazad