Brnabić: Rusija snažan oslonac za razvojnu agendu Srbije do 2030. godine

Brnabić je na plenarnom zasjedanju “2030. je već na pragu. Šta treba uraditi?”, na kojem se obratio i predsjednik Vlade Ruske Federacije Mihail Mišustin, predočila da je Vlada Srbije odredila tri ključna razvojna prioriteta do 2030. godine, izdvojivši prije svega razvoj i upotrebu vještačke inteligencije.

Brnabić je kao drugi prioritet navela podizanje kapaciteta u oblasti biomedicine, biotehnologije, bioinformatike i biodiverziteta, a na trećem mjestu energetsku sigurnost i stabilnost, uz obezbjeđivanje uslova za dugoročno održiv rast i zaštitu životne sredine, odnosno Zelenu agendu.

Kao predsjednica Vlade, stalno se preispitujem šta možemo da učinimo da bi ljudi i privreda u Srbiji spremnije dočekali budućnost i postajali sve konkurentniji, uz kontinuirani rast životnog standarda, rekla je Brnabić i dodala da je Srbija uspela da se pokrene i da počne da pobjeđuje.

Premijerka je ukazala na to da je, nakon decenija ekonomskog sunovrata, Srbija pod vođstvom Aleksandra Vučića, tadašnjeg premijera, a danas predsjednika, zahvaljujući uspješnoj fiskalnoj konsolidaciji i reformama, uspjela da preokrene stvari u svoju korist – smanji nezaposlenost, pokrene kapitalne investicije i krene putem političke i ekonomske stabilnosti.

A onda smo 2016. godine shvatili da moramo da idemo korak dalje, da nastavimo da se mijenjamo kako bismo dodatno ubrzali naš ekonomski rast, nadoknadili propuštene decenije i pozicionirali se kao zemlja pobjednik u 21. vijeku, naglasila je predsjednica Vlade.

Prema njenim riječima, Vlada Srbije je tada donijela stratešku odluku da krene u sveobuhvatnu digitalizaciju: javne uprave, privrede i društva u cjelini.

Za samo četiri godine, kako je istakla, Srbija je uspjela da od informacionih i komunikacionih tehnologija napravi ubjedljivo najbrže rastući sektor naše ekonomije, koji danas ima najveći izvoz.

Brnabić je navela da je Srbija uvela programiranje kao obavezan predmet u osnovnim školama i oformila specijalizovana IT odjeljenja u srednjim školama, kao i da sljedeće godine završava potpunu digitalizaciju svih škola u Srbiji.

Premijerka je objasnila da će svi učenici imati pristup brzom internetu i najmodernijim digitalnim nastavnim materijalima, dodavši da su povećani kapaciteti naših tehničkih fakulteta i da su izgrađena četiri naučno-tehnološka parka.

Uveli smo značajne poreske olakšice za investiranje u startap kompanije i istraživanje i razvoj. Oformili Fond za nauku, i više nego desetostruko uvećali budžet Fonda za inovacije, prenijela je Brnabić.

Predsjednica Vlade je rekla da Srbija prati razvoj novih tehnologija u Rusiji i da su, zahvaljujući tome, uspostavljena važna partnerstva sa najjačim svjetskim naučnim centrima, kao što je Skolkovo.

Sve ovo nam je, uz ogromne investicije u projekte izgradnje putne i željezničke infrastrukture, na kojima sarađujemo i sa ruskim kompanijama, kao što je RŽD, pomoglo da imamo otporniju privredu i da u prošloj godini pandemije naš privredni pad bude minimalan – samo 0,9 odsto, a da ove godine imamo brz oporavak i dinamičan rast od više od sedam odsto, naglasila je Brnabić.

Prema njenim riječima, Vlada Srbije će nastaviti da ulaže u to da budemo infrastrukturno jaki i povezani, kako unutar zemlje, tako i sa čitavom Centralnom i Jugoistočnom Evropom.

Takođe, kako je istakla, Srbija će nastaviti da ulaže u znanje, inovacije i napredne tehnologije.

Predsjednica Vlade je ukazala na to da je razvoj vještačke inteligencije definisan kao strateški važan stub daljeg privrednog razvoja Srbije, sa jasnim planom da se do kraja 2030. godine profilišemo kao regionalni lider u toj oblasti.

Brnabić je podsjetila na to da je Srbija prva u regionu i 26. na svetu usvojila Strategiju razvoja vještačke inteligencije i da je formiran Institut za razvoj vještačke inteligencije.

Prema njenim riječima, obezbeđena je platforma za razvoj vještačke inteligencije koju besplatno koriste svi naučno-tehnološki parkovi, univerziteti i instituti u Srbiji, a radi se i na razvijanju i korišćenju vještačke inteligencije u javnoj upravi.

Predviđa se da će vještačka inteligencija do 2030. godine doprinijeti svetskom BDP-u sa 15,7 triliona dolara i mi u ovome vidimo veliku šansu za Srbiju, prenijela je premijerka.

Brnabić je kao drugi strateški važan stub privrednog razvoja Srbije do 2030. godine, ali i nakon toga, označila bioekonomiju, navodeći da će novi savremeni BIO4 Kampus za biomedicinu, biotehnologiju, bioinformatiku i biodiverzitet biti mesto saradnje fakulteta, naučnih instituta, startapova i velikih kompanija u toj oblasti.

Ta investicija, kako je objasnila, vrijedna je približno 200 miliona evra, a do 2030. godine očekuje se da bioekonomija u Srbiji ostvari godišnji prihod veći od milijardu evra, što će značajno doprinijeti platnom bilansu i ekonomskom razvoju.

Brnabić je napomenula da je na Institutu za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo Univerziteta u Beogradu otvoren najsavremeniji Centar za sekvenciranje genoma i predočila da će biotehnologija biti presudna ne samo za otpornost zdravstvenog sistema i medicine, već i za ekonomski rast, ali i za nacionalnu bezbjednost.

Želimo da do 2030. godine imamo personalizovani pristup medicini i ishrani, kao i mogućnost napredovanja u oblasti upotrebe genetičkih dostignuća u energetici i unapređenju životne sredine, poručila je predsjednica Vlade.

Srbija je napravila veliki korak sa proizvodnjom vakcine “Sputnjik V” protiv “COVID-19”, konstatovala je Brnabić i iskazala zahvalnost Rusiji na podršci da se ta vakcina proizvodi u našoj zemlji.

Prema njenim riječima, treći strateški prioritet Srbije do 2030. godine jeste pitanje energetske budućnosti, uz napomenu da je Srbija pokrenula najveći investicioni ciklus u energetici u posljednjih 30 godina.

Rusija je najbliži partner Srbiji u postizanju energetske stabilnosti i sigurnosti za građane i privredu, što je, kako je istakla, pokazao i nedavni dogovor predsjednika Srbije i Rusije.

U smislu spoljne politike, Srbija teži punopravnom članstvu u EU i to ni na koji način ne predstavlja prepreku za dalje unapređenje političkih i ekonomskih odnosa na svim nivoima između dvije zemlje, potvrdila je Brnabić.

Brnabić je posebno ukazala na saradnju dveju zemalja u oblasti inovacija i naprednih tehnologija, pre svega, na izgradnji centra za visoke tehnologije i inovacije, za koji je okvirni ugovor potpisan juče.

Premijerka je ujedno podsetila i na osnivanje “Tačke ključanja” u Srbiji, kao centra spojenog sa mrežom digitalnih “habova” Rusije.

Vjerujem da je razmjena ideja među partnerima najbolji temelj i garant uspeha. Zato ću, kao predsjednica Vlade, raditi na tome da naše partnerstvo bude još jače i sveobuhvatnije, zaključila je Brnabić, koja je obraćanje počela i završila sa nekoliko rečenica na ruskom jeziku.

Brnabić je nakon plenarne sednice sa premijerom Ruske Federacije Mihailom Mišustinom obišla izložbu ”Proizvedeno u Rusiji”, na kojoj je, između ostalog, predstavljen i srpsko-ruski projekat “Beogradski dijametar”, koji se odnosi na modernizaciju i razvoj BG voza.

Međunarodni izvozni forum u Moskvi održava se od 2012. godine i predstavlja međunarodnu platformu na kojoj izvoznici, eksperti, zvaničnici i razvojne institucije razgovaraju o aktuelnim pitanjima izvoznih aktivnosti i razvijaju praktična rešenja za povećanje izvoza ruske robe i usluga u svijetu.